(Ne)zaslužene privilegije – ko su političari, umjetnici i sportisti sa nacionalnim penzijama i naknadama

- | Septembar 28, 2015

vijestdana2652015Crnogorski političari – sadašnji i bivši – koji su pravo na penzije stekli Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera iz juna 2008. državu koštaju skoro milion i po eura godišnje. Iako je taj zakon prestao da važi u decembru 2009. godine, kada ga je Ustavni sud proglasio neustavnim, dio funkcionera ili njihove porodice koriste ovo pravo jer se jednom stečena prava ne mogu naknadno ukinuti.

„Zakon je usvojen jednoglasno, što znači da su za njega u tom trenutku glasali svi poslanici crnogorskog parlamenta“, podsjećao je Miodrag Miško Vuković, poslanik DPS, polovinom 2009. dok je politička elita čekala odluku Ustavnog suda. Vuković tada objašnjava: „Ovih dana taj zakon, a posebno ta privilegija na nedozvoljeno visoku penziju, izaziva žestoke javne napade. Jedan broj funkcionera koji su taj status imali prije 1990. godine, a sada su penzioneri, kao i neke NVO, pokrenule su inicijativu za utvrđivanje ustavnosti ovog zakona“. Očekivano, zakon je pao, ali je popriličan broj onih koji su njegovim usvajanjem stekli značajne privilegije požurio da stečeno pravo ozvaniči. Tako su oni ostali vlasnici izdašnih penzija koje se isplaćuju iz državnog budžeta i nakon osluke Ustavnog suda.

Prema podacima crnogorskog Fonda PIO ukupna sredstva potrebna za isplatu penzija državnih funkcionera iznosila su 1,472 miliona eura u 2014. godini, dok je u 2015. godini, zaključno sa julskom penzijom, po ovom osnovu već isplaćeno 844.325,02 eura.

Za jul mjesec 2015. godine, Fond PIO CG isplaćuje 110 korisnika penzija koji su pravo na penziju ostvarili po spornom Zakonu o zaradama i primanjima funkcionera. Od navedenog broja, 90 korisnika su korisnici starosne penzije, dok je 20 korisnika porodične penzije.

Prosječna penzija ostvarena po ukinutom zakonu, u julu tekuće godine, iznosila je 1.079,26 eura ili približno četiri penzije koje, u prosijeku, prima ostalih 110 hiljada crnogorskih penzionera (271,49 eura bila je, prema podacima Fonda PIO, prosječna avgustovska penzija).

Prema neustavnom Zakonu pravo na državne penzije stekli su vršioci funkcije predsjednika Crne Gore, predsjednici i potpredsjednici Skupštine i Vlade, poslanici i ministri. Za sticanje ovog prava bilo je potrebno da državni funkcioner obavlja funkciju najmanje u dva mandata i ima najmanje 20 godina staža i najmanje 55 godina života za muškarce, a 50 za žene. Ili da je državnu funkciju obavljao u najmanje tri mandata i imao makar 15 godina radnog staža. Mandat je mogao da bude ostvaren od decembra 1990. – nakon prvih višeparlamentarnih izbora u CG – u državnim organima Crne Gore, SRJ ili SCG.

Članovi porodice državnog funkcionera koji je umro, a na dan smrti stekao je pravo na penziju po citiranom Zakonu, imaju pravo na prodičnu penziju. Osnovica za određivanje penzije državnog penzionera je zarada koju bi imalac prava ostvario kao poslanik u Skupštini u vrijeme podnošenja zahtjeva, a visina penzije zavisi od dužine penzijskog staža.

Poslanici su prije četiri godine namjeravali da donesu novi zakon o zaradama državnih funkcionera kako bi i nova generacija političara (poslanika i ministara) dobila doživotno izdržavanje. Odustalo se krajem ljeta 2011. kada su shvatili da ovdašnja javnost na  njihov naum gleda sa velikim neodobravanjem. To, međutim, nije spriječili najveće državne funkcionere (predsjednike države, vlade i parlamenta) da sebi obezbijede željenu privilegiju.

Za to je iskorišćen Zakon o sprječavanju korupcije, usvojen krajem prošle godine. U njega je, naime, ugrađena odredba da predsjednici države, Skupštine i Vlade imaju pravo na penziju i prije ispunjavanja uslova utvrđenih propisima o penizijsko invalidskom osiguranju. Dodatnu povlasticu odabranima predstavlja i odluka da se njihove penzije utvrđuju na osnovu poslednje zarade, isplaćene u mjesecu u kome podnose zahtjev za privilegovanu penziju. Običnim penzionerima se, na drugoj strani, kao osnov za stečenu penziju uzima višegodišnji prosjek zarada, što je po pravilu mnogo nepovoljnija varijanta.

Kuloarsko obrazloženje ovog propisa bila je navodna želja da se finansijski pomogne porodica nedavno preminulog potpredsjednika DPS i nekadašnjeg premijera Željka Šturanovića. Kao kolateralna šteta novog propisa privilegovanu penziju zaradilu su i Milo Đukanović, Ranko Krivokapić, Filip Vujanović, Svetozar Marović, Momir Bulatović, Vesna Perović i Igor Lukšić.

Kompletan spisak političara koji primaju privilgovanu „poslaničku“ penziju medijima nikad nije dostavljen. Iz nepotpunog popisa koji je ranije objavljivan vidi se da je dio državnih penzionera i dalje radno aktivan. Ima i primjera poput Novaka Kilibarde, osnivača Narodne stranke, poslanika i potpredsjednika Vlade, koji prima državnu penziju za minuli politički angažman, a pride i penziju kao istaknuti kulturni stvaralac.

Pored političara nacionalne penzije u Crnoj Gori primaju i istaknuti sportisti i umjetnici.

Prema izmjenama Zakona o sportu iz decembra 2007. status vrhunskog sportiste stiče ,,lice koje je kao reprezent Crne Gore ostvarilo, u pojedinačnoj ili ekipnoj konkurenciji, prvo, drugo ili treće mjesto na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, svjetskom ili evropskom seniorskom prvenstvu koje su na programu olimpijskih igara, paraolimpijskih igara i mediteranskih igara. Izuzetno, vrhunski sportista može biti i lice koje dva i više puta ostvari međunarodno priznat sportski rezultat od posebnog značaja za Crnu Goru”.

Status vrhunskog sportiste utvrđuje organ državne uprave nadležan za poslove sporta, uz prethodno pribavljeno mišljenje COK-a. Vrhunski sportista ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu u visini od jedne do dvije prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori. Pravo na isplatu vrhunski sportista ostvaruje nakon navršenih 40 godina života.

Zoran Vujičić, bivši profesionalni bokser, već godinama upozorava javnost kako su zvanje vrhunskih sportista, zahvaljujući političkim vezama, dobili pojedini fudbaleri za učešće na amaterskoj smotri.

Zahvaljujući njegovom pisanju promijenjena je odredba da se sportistima neolimpijskog sporta karatea dodjeljuje nacionalna penzija. Ipak po tom osnovu Božidar Vuksanović, kao bivši karatista, prima mjesečno 958 eura. Pored nacionalne penzije, Vuksanović prima i platu kao direktor Uprave za inspekcijske poslove.

I predsjednik Liberalne partije i poslanik u Skupštini Andrija Popović pored poslaničke plate od blizu 1500 eura, prima, od 2008, kao vrhunski sportista nadoknadu od 958 eura.

Prema podacima Uprave za mlade i sport ukupno 50 sportista ostvaruje pravo na naknadu po osnovu ostvarenih sportskih rezultata i zvanja vrhunski sportista. Penziju u visini dvije prosječne mjesečne zarade (sada je to iznos od 954 eura) prima 42 sportista, dok njih sedam prima 477 eura i jedan 718 eura. Ovo pravo će do kraja ove godine steći i dva košarkaša Vlado Šćepanović i Predrag Drobnjak.

Nacionalne penzije za sportiste i umjetnike isplaćuju se iz Budžeta Crne Gore. Penzije u visini jedne do dvije prosječne zarade primaju i istaknuti kulturni stvaraoci. Kulturni poslenici su pravo na nacionalnu nadoknadu imali sve do 1993. kada je ono ukinuto. Najavljujući svoj potez kao ispravljanje nepravde (nijesu precizirali čije), Vlada je novembra 2009. donijela Odredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac.

U Uredbi se navodi da se status istaknuti kulturni stvaralac može dodijeliti umjetniku i stručnjaku čije je djelo i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore. Uslovi za to su da je dobitnik najmanje pet relevantnih domaćih i/ili međunarodnih stručnih i društvenih nagrada, od kojih je jedna državna nagrada Crne Gore; stvaralaštvo, odnosno stručni rad ostvarivao kontinuirano u periodu od najmanje 20 godina…

Dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo dodjeljuje se status istaknuti kulturni stvaralac čak iako nije crnogorski državljanin.

Uredbom su određeni i Kriterijumi za utvrđivanje visine naknade. Istaknutom kulturnom stvaraocu pripada doživotna mjesečna naknada u iznosu: jedne prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Miroslavljevo jevanđelje; jedne i jedne četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Petar Lubarda; jedne i po prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske godišnje nagrade; jedne i tri četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku Njegoševe nagrade; dvije prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo.

Naknada istaknutom kulturnom stvaraocu je lično pravo i ne može se prenositi na drugo lice, a predviđeno je i da se prilikom prvog dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac prednost daje umjetnicima i stručnjacima u kulturi starijim od 75 godina života.

Ovo pravilo se uglavnom zaobilazi. Naruku ide i to što je za razliku od uslova koji je važio do 1993. da status može dobiti samo penzionisani kulturni stvaralac, sada u ,,nacionalnoj penziji” mogu uživati oni koji se bave kulturnim stvaralaštvom dvadeset godina.

Tako je prošle godine status istaknutog kulturnog stvaraoca stekao i reditelj Branislav Mićunović, bivši ministar kulture, sadašnji ambasador u Beogradu. U vrijeme njegovog ministrovanja, na prijedlog njegovog Ministarstva kulture, Vlada je status istaknutog kulturnog stvaraoca i naknadu od 720 eura dodijelila i ministrovoj supruzi rediteljki Radmili Vojvodić.

Pored Mićunovića, protekle godine status istaknutog kulturnog stvaraoca dodjeljen je i Zlatku Glamočaku, skulptoru iz Bara i  Iliji Lakušiću, književniku iz Podgorice.

Najniža penzija za istaknute kulturne stvaraoce je 479 eura, a najveća 958 eura.

Istaknuti kulturni stvaraoci

Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva kulture, na sjednici održanoj 23. septembra 2010. godine, donijela je Rješenje po kojem se Status istaknuti kulturni stvaralac dodjeljuje sljedećim umjetnicima i stručnjacima u kulturi:

Asanović Sreten, književnik iz Podgorice; Banjević Branko, književnik iz Podgorice; Bošković Radojica, književnik i publicista iz Podgorice; Brković Jevrem, književnik iz Podgorice; Cerović Rajko, književnik i TV stvaralac iz Podgorice; Dapčević Gojko, književnik iz Budve; Đokaj Đeljoš, slikar iz Podgorice; Đurić Miodrag Dado, slikar iz Pariza; Đurić Slobodan Puro, slikar sa Cetinja; Đurović Žarko, književnik iz Podgorice; Eraković Blagota, reditelj iz Podgorice; Gvozdenović Nikola, slikar iz Bara; Hodžić Zuvdija, književnik iz Podgorice; Janković Filip, likovni umjetnik iz Podgorice; Jovićević Mihailo, slikar sa Cetinja; Karadžić Dragan, slikar iz Podgorice; Lompar Mladen, književnik sa Cetinja; Malović Dragomir Drago, dramski umjetnik iz Podgorice; Mijušković Miodrag Mijo, skulptor iz Bara; Odalović Boško, slikar i scenograf iz Podgorice; Pavićević Milija, slikar iz Podgorice; Perović Sreten, književnik iz Podgorice; Plamenac Vladislav, arhitekta iz Budve; Radović Veljko, dramski pisac iz Podgorice; Slovinić Slobodan Bobo, slikar iz Podgorice; Stanić Vojo, slikar i skulptor iz Herceg Novog; Stojović Milorad, književnik iz Podgorice; Tatar Vojislav Vojo, slikar iz Podgorice; Todorović Rajko Todor, slikar iz Podgorice; Tomas Dragica, dramska umjetnica iz Podgorice; Tošković Uroš, slikar iz Podgorice; Vavić Nikola, reditelj iz Nikšića; Vujošević Nikola, likovni umjetnik iz Podgorice; Vuković Čedo, književnik iz Budve; Vulanović Vojislav, književnik iz Podgorice.

Za vrijeme mandata premijera Igora Lukšića, nakon sjednice Vlade održane 24.novembra 2011. godine status istaknuti kulturni stvaralac dobili su: Aleksić Svetozar Purko, muzičar iz Podgorice; Burić Anka, likovna umjetnica iz Podgorice; Keković Aleksandar, arhitekta iz Danilovgrada; Kilibarda Novak, književnik iz Nikšića; Lagator Luka, karikaturista i slikar sa Cetinja; Matović Momir, filmski snimatelj i reditelj iz Podgorice; Milatović Slobodan, reditelj iz Podgorice; Mirković Žarko, kompozitor iz Podgorice; Pavlović Milika, književnik iz Podgorice; Pejović Pavle, vajar iz Podgorice; Popović Branimir, dramski umjetnik iz Podgorice; Popović Milorad, književnik sa Cetinja; Rotković Radoslav, književnik, književni kritičar i publicista iz Herceg Novog; Vojvodić Radmila, reditelj i dramski pisac iz Podgorice. Branko Baletić, reditelj iz Podgorice i Ratko Odalović, likovni umjetnik iz Podgorice su ovaj status stekli 26. decembra 2013. godine.

Vlada je u novembru 2014. status istaknuti kulturni stvaraoc dodijelila: Zlatku Glamočaku, skulptoru iz Bara, Iliji Lakušiću, književniku iz Podgorice i Branislavu Mićinoviću, reditelju iz Podgorice.

Vrhunski sportisti

Pravo na dvije prosječne mjesečne zarade u iznosu od 954 eura ostvaruju: Andrija Popović, Dragiša Blagojević, Dragoslav Božović, Ljubomir Radanović, Miomir Bakrač, Veselin Mićović, Željko Vičević, Zorica Pavićević, Blažo Lisičić, Božidar Vuksanović, Duško Ćirković, Marijana Bulatović, Mira Bjedov-Nikolić, Olga Sekulić, Slavenko Bajić, Vesna Durković, Dragan Adžić, Ranko Perović, Brajan Nenezić, Dragoljub Kopitović, Katarina Rolović, Milan Ivanović, Mirko Vičević, Petar Porobić, Svetlana Mugoša, Zoran Mustur, Katica Lješković, Božidar Ivanović, Danilo Karadžić, Dragomir Bečanović, Ljiljana Mugoša-Vučević, Miodrag Perunović, Momir Bakrač, Rajko Vujadinović, Veljko Uskoković i Zdravko Radulović.

Pravo na jednu prosječnu mjesečnu zaradu (477 eura) ostvaruju: Nikola Adžić, Ranko Miranović, Dragoljub Fatić, Bogdan Đurović i Đorđije Vujičić, dok Vladimir Joković prima jednu i po mjesečnu zaradu 718,50 eura.

Zvanje vrhunskog sportiste stekli su i Marko Blečić, Goran Đukanović, Dragutin Vujović, Miroslav Petković, Petar Kapisoda. Oni će pravo na naknadu početi da ostvaruju kada napune 40 godina.

Tokom ove godine pravo na nadoknadu kao vrhunski sportisti stekli su: Dragan Miranović, Milanka Čelebić, Dragica Orlandić, Nenad Vukanić, Siniša Matijašević, Milorad Gajović, Igor Vušurović i Ratko Đurković.

 

Do kraja godine ovo pravo stiču Vlado Šćepanović i Predrag Drobnjak.

Političari

Prelistaj.me objavljuje nepotpun spisak političara koji su pravo na državne penzije stekli neustavnim zakonom o privilegijama državnih funkcionera: Svetozar Marović (DPS), Novak Kilibarda (NS), Omer Adžović (DPS), Radovan Bakić (DPS), Smajo Šabotić (DPS), Miodrag Živković (LSCG), Ramo Bralić (SDP), Ranko Kadić (SNS), Asim Dizdarević (DPS), Radoje Kontić (DPS), Danilo Vuksanović (DPS-SNP), Radoman Gogić (SNP), Harun Hadžić (SDA), Dejan Drobnjaković (SNP), Hasan Kurtagić (DPS), Branko Perović (DPS), Žarko Rakčević (SDP), Slavko Perović (LSCG), Radenko Bošković (SNP), Dragan Braunović (SNP), Branko Bujić (SNP), Miloš Bojović (SNP), Želidrag Nikčević (SNS), Pavle Čukić (NS), Ilija Darmanović (SRS), Ranko Đonović (LSCG), Vujadin Đuričanin (SNP), Dragiša Dožić (SNP), Šćepan Dragović (SNP), Đorđe Džuverović (DPS), Aleksandar Đurišić (DPS), Ljubo Glušac (NS), Božidar Ivanović (DPS), Gojko Janković (SNP), Čedomir Vračar (NS), Dejan Vučićević (NS), Dejan Vučinić (LSCG), Stanka Vučinić (LSCG), Budimir Dubak (NS), Vuksan Simonović (SNP), Srđa Božović (SNP), Predrag Drecun (NS), Savo Parača (DPS), Dagan Šoć (NS), Ljubica Beba Džaković (DPS), Vojin Đukanović (DPS), Predrag Popović (NS), Božidar Bojović (SNS)…

**