POPUNA TUŽILAČKOG SAVJETA: Može li DPS, uz pomoć penzionisanih funkcionera, povratiti kontrolu nad tužilaštvom

- | Novembar 8, 2015

Šestoro kandidata, među kojima dvojica bivših javnih funkcionera koji su se nedavno penzionisali, javili su se za upražnjeno mjesto u Tužilačkom savjetu. Oglas je raspisala Skupština Crne Gore, koja po Zakonu o državnom tužilaštvu, bira četiri člana iz redova „uglednih pravnika“.

Za mjesto u TS zainteresovani su bivši zamjenik generalnog sekretara Skupštine Crne Gore Slobodan Slobo Dragović, bivši predsjedsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Šefko Crnovršanin, doskorašnji predsjednik Suda za prekršaje u Podgorici Srđan Đurović.
Takođe, prijave su dostavili advokati Novak Bego Laković, Velija Murić i Jakup Murati.

Slobodan Dragović (desno) se tokom sjednice Skupštine grubo našalio na račun Branka Radulovića, opozicionog potpredsjednika parlamenta

Slobodan Dragović (desno) se tokom sjednice Skupštine grubo našalio na račun Branka Radulovića, opozicionog potpredsjednika parlamenta

Laković i Murić su konkurisali i prilikom konstituisanja sadašnjeg Tužilačkog savjeta ali nijesu dobili potrebnu podršku poslanika, iako je riječ o iskusnim pravnicima, a u Savjet su izabrani pojedinici koji u pravosuđu nemaju nikakvog iskustva, poput Hakije Lješnjanina. On je bio član Državne izborne komisije u ime SDP-a, što znači da nije apolitičan a to ukazuje da se u tužilačko tijelo ne biraju zaista iskusni i dobri pravnici, već kandidati koji su po volji poslanika i političkih partija u Skupštini.

Popuna jednog upražnjenog mjesta u Tužilačkom savjetu daje mogućnost parlamentarnoj većini okupljenoj oko DPS-a da povrati kontrolu nad ovim tijelom, na račun VDT Ivice Stankovića koji je i predsjednik TS

Na drugoj strani advokat i bivši sudija Novak Bego Laković se i prilikom prvog javljanja na konkurs po kvalitetu odgovora odvojio od većine kandidata ali je dobio minimalnu podršku.

Zato, nije isključeno da će prednost ovog puta imati Slobodan Dragović, kadar DPS-a ili možda bivši sudija Srđan Đurović, koji je za vrijeme mandata u podgoričkom Sudu za prekršaje od javnosti pomno krio infirmacije o postupcima protiv funkcionera DPS-a. Jedan od njih bio je i bivši gradonačelnik Miomir Mugoša.

Đurovića je ranije na to mjesto postavljala Vlada, ali je u međuvremenu Zakon o sudovima pomjenjen jer su iz Evropske Unije insistirali da Vlada ne može birati sudije, pa ni one u Sudu za prekršaje.

Šefko Crnovršanin penzionisao se ove godine, ali on još dva mjeseca uživa privilegovanu funkcionersku zaradu jer je u mirovinu pošao sa mjesta predsjednika Savjeta Agencije za SPI.

Nakon povratka penzionisanih kadrova na čelno mjesto u ANB, Agenciju za suzbijanje korupcije, ne bi bilo iznenađujuće i da se u TS ponovo nađe jedan dokazano kooperativan penzioner, kome bi dobrodošla dodatna zarada. Po podacima koji su javno dostupni na sajtu Komisije za sprječavanje sukoba interesa, naknada za rad u TS iznosi više od prosječne plate u Crnoj Gori.

Istovremeno DPS bi izborom svog kandidata pokušao i da obezbjedi većinu u TS, koja bi mu mogla biti korisna u situacijama kada pojedinim njegovim zvaničnicima nijesu po volji procjene Ivice Stankovića,vrhovnog tužioca i predsjednika TS.

TS ima 11 članova, od čega su šestoro tužioci, četvoro je iz redova pravnika i jedan je predstavnik Ministarstva pravde. Pored Ivice Stankovića u TS su njegovi zamjenici Stojanka Radović, Dražen Burić, zamjenice viših tužioca u Podgorici i Bijelom Polji Ljiljana Lakić i Nada Bugarin i Katarina Kljajević, zamjenica osnovnog tužioca u Bijelom Polju. Njih je izabrala Konferencija tužilaca.

Ministarstvo pravde predstavlja Nataša Radonjić, dok je Skupština izabrala bivšeg sudiju Vrhovnog suda Veselina Rackovića, profesora Slavka Lukića (laičkoj javnosti poznat kao mentor pri izradi magistrature Acu Đukanoviću, premijerovom bratu), Hakiju Lješnjanina i bivšeg sudiju Ustavnog suda Radovana Krivokapića, koji je nedavno preminuo.

Pošto je javni konkurs za izbor člana TS-a okončan, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu će u utorak 10. novembra dogovoriti kada će kandidati biti saslušani, kako bi se poslanici, navodno na osnovu pokazanih stavova i znanja, opredijelili za jednog od njih.

S obzirom da Demokratski front bojkotuje rad parlamenta, ali i da njegovi predstavnici vjerovatno ne bi podržali većinu kandidata koji su se javili (to nijesu učinili ni prethodni put), izvjesno je da će glasovi vladajuće koalicije izabrati novog člana TS.

Kako novi Zakon o tužilaštvu daje velike nadležnosti TS, kao i da Evropska Unija i civilni sektor insistiraju na odgovornosti tužilaca za rad, ukoliko je prethodnih godina imao loš rezultat, za očekivati je da će u parlamentu biti i onih čiji glas neće opredjeljivati kvalitet kandidata već njihova podobnost i kooperativnost.

Tea Gorjanc-Prelević

Tea Gorjanc-Prelević: Iskustvo Velije Murića izuzetno bi koristilo radu TS

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za istraživanje i monitoring (CEMI), koji zajednički sprovode projekat Monitoring reforme pravosuđa uz podršku EU i Holandske ambasade, podržavaju advokata Veliju Murića za člana Savjeta. Direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević rekla je za prelistaj.me da bi radu Tužilačkog savjeta izuzetno koristio član s trostrukim iskustvom državnog tužioca, advokata i predsjednika NVO za zaštitu ljudskih prava, a koji nije povezan ni sa jednom političkom strankom.

„Tužilački savjet je tijelo koje nije transparentno (ne dozvoljavaju da javnost sazna za obrazloženja svih odluka o izboru državnih tužilaca), koje je pod vođstvom bivših vrhovnih tužilaca Ranke Čarapić i Veselina Vučkovića neuspješno vodilo postupke utvrđivanja odgovornosti. Prvo godinama nije sproveden ni jedan takav postupak, a kada su počeli pred kraj 2012., od šest odluka, Upravni sud je poništio tri. Dozvolili su recimo da zbog njihove greške u postupku za razrješenje Romine Vlahović, na teret države padne nadoknada njene zarade u periodu od 15 mjeseci u kojem je bila suspendovana, kao i troškovi angažovanja njenih advokata u disciplinskom i sudskom postupku. TS ni u posljednjem sazivu pod vođstvom Ivice Stankovića nije odgovorilo očekivanju da će doći do provjetravanja tužilaštva zasnovanog na preispitivanju rezultata rada – nedavno su ponovo izabrani i/ili unapređeni na mesta rukovodilaca državni tužioci čiji su rad prethodno kritikovali čak i eksperti međunarodnih organizacija – u slučajevima policijske torture i ratnih zločina, iako su to sve bili vrlo ozbiljni slučajevi kojima je promovisana nekažnjivost, i koji su morali biti ključni za procjenu nepristrasnosti i profesionalizma nadležnih tužilaca,“ smatra direktorica HRA.

HRA je još 2012. i 2013. godine, podsjeća Gorjanc-Prelević, obavijestila sve članove prethodnog sastava Tužilačkog savjeta o 12 slučajeva kršenja ljudskih prava koji su posebno uznemirili javnost. Među njima je slučaj ubistva Duška Jovanovića 2004, pokušaj ubistva Tufika Softića 2007, prijetnje Saši Zekoviću, masovno prebijanja pritvorenika u ZIKS-u 2005, prebijanja Aleksandra Pejanovića 2008, nestanka predmeta o mjerama tajnog nadzora iz Višeg suda u Podgorici. Oni nijesu djelotvorno istraženi a HRA je zatražila od Savjeta da preispita rad odgovornih tužilaca.

„Nikada nismo dobili odgovor na to pismo. Isto pismo smo onda u oktobru 2014. poslali gospodinu Ivici Stankoviću, ubrzo pošto je izabran, očekujući od njega kao VDT-a i predsjednika Tužilačkog savjeta da pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti onih tužilaca koji su sprovodili nedjelotvorne istrage u tim slučajevima i time započne proces reformi u Državnom tužilaštvu Crne Gore. I on sam je najavio da će preispitati rad državnih tužilaca, ali epilog svega toga je da su ili svi ostali na mjestima na kojima su bili ili su unaprijeđeni”, navodi Tea Gorjanc-Prelević.