Istraživanje nafte u crnogorskom podmorju: Strah i nada od crnog zlata

- | Februar 11, 2016

Nakon sto dvije godine po četvrti put treba da počne istraživanje nafte u crnogorskom podmorju. Ipak, lako bi se moglo desiti da Crna Gora ni ovog puta neće, kako se ranije nadalo, postati novi Kuvajt, niti njeni čelnici šeici. Ekološke organizacije, ali i vlasti, iz Italije, Hrvatske i Crne Gore povele su opsežnu akciju da se zabrani istraživanje nafte i gasa u Jadranskom moru.

Krenimo od početka. Crna Gora je dala prvu koncesiju za istraživanje nafte za vrijeme kralja Nikole 18. februara 1914. godine. Holandskom industrijalcu Kokernu dodijeljena je koncesija za eksploataciju nafte u regionu Skadarskog jezera. Obuhvatala je 500 hektara i data je na rok od 50 godina. U obrazloženju navodi se da će eksploatacija nafte smanjiti emigraciju Crnogoraca, potpomoći izvoz, podići ekonomsko stanje države i da će se “spasiti naš seljak od očigledne materijalne propasti”.

Zbog početka Prvog svjetskog rata, tek započeti radovi morali su biti obustavljeni.

Istraživanje je poslije dugo godina nastavljeno. Izvedeno je 16 bušotina na kopnu od 1949. do 1966. godine. Zatim je, od 1973. godine, u saradnji sa stranim kompanijama Jugopetrol Kotor snimio preko 10.000 kilometara seizmičkih profila na moru, a 1.250 na kopnu. Uz samu obalu mora izbušena je bušotina dubine 5.309 metara. Nisu pronađena komercijalna ležišta nafte i gasa.

Konačno, Vlada Crne Gore usvojila je prošle nedjelje ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime je završen tehnički dio procesa u cilju započinjanja tog biznisa u Crnoj Gori, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

Tenderom za istraživanje ponuđeno je više od tri hiljade kvadratnih kilometara podmorja. Koncesioni ugovori zaključeni su sa italijansko-ruskim konzorcijumom, koji čine kompanije Eni i Novatek. O tome Skupština Crne Gore tek treba da da posljednju riječ.

“Usvajanje se očekuje u kratkom roku, što bi značilo da će radovi početi u ovoj godini“, najavio je Kavarić.

Kompanije će uraditi tri obavezne i jednu uslužnu bušotinu. Taj program u prvom periodu istraživanja vrijedi 85 miliona eura, a u drugom 12 miliona, naveo je Kavarić.

Za dobijanje koncesija na istraživanje nafte i plina u crnogorskom podmorju i unutrašnjosti zemlje bilo je zainteresovano osamnaest renomiranih stranih kompanija: Gazprom (Rusija), Statoil (Norveška), Total (Francuska), NIS (Srbija), HESS Corporation (SAD), Trajan Oil&Gas-Energian Oil&Gas (Velika Britanija, Grčka), Edison SpA (Italija)…

Južnojadransko podmorje, tvrde stručnjaci, krije respektabilne količine prirodnog gasa, ali i nafte. Profesor Mihailo Burić, ekspert za hidrologiju iz Podgorice, rekao je da se mogu očekivati nalazišta “teška” oko 200 milijardi kubnih metara gasa.

Protest ekologa na plaži u Šušnju

Protest ekologa na plaži u Šušnju

Istraživanje nafte i gasa u jadranskom podmorju treba u potpunosti obustaviti i zabraniti, jer direktno ugrožava pravo na zdravu i zaštićenu životnu sredinu građana i ekološke države, saopštili iz podgoričkih NVO Grin Houm i Grinpis. One su članice koalicije SOS za Jadran, koju čini 40 nevladinih organizacija iz regiona. One upozoravaju na brojne posljedice od uništavanja ribljeg fonda do turizma kao najvažnije crnogorske privredne grane.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore saopštilo je da garantuje primjenu najviših standarda u zaštiti životne sredine prilikom bušenja i prekopavanja podmorja. Međutim, u NVO Grin Houm odgovaraju na to da “država nema elementarne uslove za započinjanje ovog visokorizičnog projekta”. Oni su pozvali građane Bara, Ulcinja i Budve, iz gradova za koje procjenjuju da će biti najugroženiji, da se izjasne o tome koliko znaju o posljedicama i rizicima za životnu sredinu i zdravlje i da li odobravaju ovaj projekat.

“Zabrinjava da Nacrt studije gotovo nikakvu pažnju ne posvećuje vještački izazvanim zemljotresima i olako se prihvata činjenica da obalno područje pripada zoni izuzetne seizmološke aktivnosti”, kaže Nataša Kovačević, izvršna direktorica NVO Grin Houm.

Iz te NVO podsjećaju da se broj zemljotresa u Groningenu u Norveškoj povećao tokom višegodišnje eksploatacije gasa. Zbog toga je vlada Norveške hitno donijela paket sigurnosnih mjera u januaru 2014. godine o smanjenju proizvodnje gasa za 80 odsto u zoni visokog rizika, urađeno je preko 20.000 inspekcijskih pregleda oštećenih domaćinstava i uloženo oko 150 miliona dolara za njihovu sanaciju.

Koalicija od 40 NVO, uključujući Grinpis, Prijatelje Zemlje, Svjetsko udruženje za prirodu Legambiente iz Italije i druge organizacije iz mreže SOS za Jadran krajem prošle godine uputile su pismo ministru turizma Crne Gore Branimiru Gvozdenoviću, izražavajući zabrinutost zbog pokretanja intenzivnog istraživanja i eksploatacije ugljovodonika u Jadranu. U pismu se navodi da su ovi planovi kratkovidi i anahroni i da ne uzimaju u obzir globalna nastojanja da se preusmjeravanjem na obnovljive izvore energije savlada zavisnost od fosilnih goriva, što je obaveza koju je Crna Gora preuzela potpisivanjem Sporazuma o klimi.

Organizacija za zaštitu okeana i mora Ocean Care upozorila je da će najavljena seizmička istraživanja Jadrana ugroziti život u podmorju. Ona stalno prati kretanje norveškog broda koji za potrebe Hrvatske ispaljuje dnevno, svakih nekoliko sekundi, zvučne plotune snage 240-250 decibela, da bi se kao povratna reakcija saznalo ima li nafte. Snaga zvučnog talasa od 117 decibela prenosi se 30 kilometara od epicentra.

“Negativani efekat istraživanja koja će se raditi na granici Hrvatske sa Crnom Gorom će se svakako osjetiti i kod nas, u prvom redu mislim na ribarstvo”, kazao je dr Mirko Đurović, biolog iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.

Prema njegovim riječima, osim na ribe, ovi zvučni talasi imaju negativan efekat na morske sisare, pa mogu uticati i na trajan nestanak nekih vrsta iz Jadranskog mora.

Rizik za Jadran su i tankeri koji prevoze naftu. Prema podacima EU i hrvatskog Instituta za oceanografiju, godišnje se tankerima kroz Jadran preveze 70 miliona tona nafte i naftnih derivata. Riječ je o sto puta većoj količini nafte od one koja se izlila u Meksičkom zalivu, što je u istoriji najveći izliv nafte u more. U Jadranu, srećom, većih katastrofa nije bilo, no prema podacima Europske komisije u Jadransko more se godišnje izlije 100 hiljada tona nafte, ulja i drugih ugljikovodika.

I dvojica poslanika iz Italije u Evropskom parlamentu izrazili su nedavno zabrinutost zbog planova Crne Gore da eksploatiše naftu u Jadranskom moru. Smatraju da bi eksploatacija nafte u Jadranu mogla da ugrozi kvalitet vode i morsku faunu, pa su pozvali Crnu Goru da se fokusira na obnovljive izvore energije.

Protesti pod vodom foto avaz.ba

Protesti pod vodom
foto avaz.ba

Pristisak na crnogorsku vlast će iz EU, bez sumnje, biti sve veći, naročito zato što se i u Briselu smatra da Crna Gora nije pripremljena za jedan ovako visokorizičan projekat. To će biti stavljeno do znanja Vladi u Podgorici tokom izuzetno osjetljivog pregovaračkog poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu.

Na drugoj obali Jadranskog mora, u Italiji, ima gotovo 40 naftnih polja i nešto više od 100 plinskih. Ali, i tamo postoji veliki pokret protiv naftnih bušotina koji okuplja ne samo organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, već i ribare, poljoprivrednike, crkvu… a na protestima se okuplja preko 60.000 ljudi.

Prije desetak dana Ustavni sud Italije stopirao je projekat istraživanja nafte i gasa na teritoriji bližoj od 12 nautičkih milja (22 kilometra) od obale, a Ministarstvo energetike odbilo je izdavanje dozvole za strateški značajan nacionalni projekat Ombrina Mare posljednjeg nalazišta otkrivenog 2007. godine u moru ispred Peskare.

A sudeći prema prvom intervjuu novog mandatara hrvatske vlade Tihomira Oreškovića, i Hrvatska je sve dalje od plana prethodne vlade da Hrvatska postane mala Norveška. Orešković ne skriva da neće dopustiti istraživanje nafte u Jadranu.

I parlament Hrvatske je 22. januara, u programu rada tamošnje vlade prihvatio smjernice sprovođenja „moratorijuma na dosadašnji projekat istraživanja i eksploatacije ugljovodonika na području Jadranskog mora“.

Vođa Grinpisa u Hrvatskoj Zoran Tomić kazao je da je moratorijum na bušenje Jadrana apsolutni minimum ispod kojeg ne smije ići zemlja kojoj more i turizam doslovno život znače.

Još tačka nije stavljena ni na višedecenijski spor Crne Gore i Hrvatske o poluostrvu Prevlaka, koji je ponovo aktuelizovan nakon što su dvije zemlje raspisale tendere za istraživanje nafte i gasa u svom podmorju. Doskorašnji hrvatski premijer Zoran Milanović kazao da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja oko Prevlake koja Hrvatska smatra svojim. Hrvatska je zbog toga uputila Crnoj Gori i protestnu notu. Crnogorski šef diplomatije Igor Lukšić, pak, smatra da Crna Gora ima pravo da raspiše tender na širem morskom području oko poluostrva Prevlaka.

Vezani članci: